FSU u BiH i IBHI konferencija "IMAMO I MI PRAVO NA IZBOR - Izmjene i dopune Izbornog zakona BiH - ljudska prava nacionalnih manjina i ostalih"

U Sarajevu je 15. marta 2016. godine održana Konferencija "IMAMO I MI PRAVO NA IZBOR -   Izmjene i dopune Izbornog zakona BiH - ljudska prava nacionalnih manjina i ostalih". Konferencija je jedna od aktivnosti zagovaračke kampanje „Donošenje izmjena i dopuna Izbornog zakona u domenu izbornih prava nacionalnih manjina“ koju Fondacija za socijalno uključivanje u BiH (FSU u BiH) i Inicijativa za bolju i humaniju inkluziju (IBHI) vode u okviru Projekta održivosti civilnog društva (CSSP) uz podršku Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID). 

Cilj konferencije, koju su organizovali FSU u BiH i IBHI u saradnji sa Misijom OSCE-a u BiH, je   da utiče na promjene Izbornog zakona BiH unaprjeđivanjem izbornih, ljudskih, prava nacionalnih manjina i ostalih, te aktueliziranjem potrebe za izmjenama Ustava BiH, u skladu sa presudom Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu iz 2009. godine u slučaju „Sejdić – Finci“. Polazna tačka je bila da će se Izborni zakon BiH morati mijenjati i dopunjavati i poslije promjena i dopuna vezano za opštinske izbore 2016., koje, čini se, neće ulaziti u sferu ljudskih izbornih prava nacionalnih manjina i ostalih. Proces izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH kao i Ustava BiH (slučaj Sejdić – Finci) mora se nastaviti sve do opštih izbora 2018. godine. Manjine ne traže za sebe ništa više od onoga što politički lideri traže za svoje konstitutivne narode, a to je da im drugi ne biraju predstavnike u vlasti već da one budu te koje odlučuju ko će ih zastupati.

 

Direktorica FSU u BiH, Ranka Ninković-Papić je otvorila konferenciju, a uvodna obraćanja na konferenciji su imali NJ.E. ambasador Jonathan Moore, šef Misije OSCE-a u BiH, Predrag Jović, zamjenik ministra za ljudska prava i izbjeglice Vijeća ministara BiH. Panelisti na konferenciji su bili Jakob Finci, predsjednik Jevrejske zajednice u BiH, Dervo Sejdić, Roma monitor Misije OSCE-a u BiH i Tihomir Knežiček, predsjedavajući Vijeća nacionalnih manjina u BiH. Moderator konferencije je bio Žarko Papić, direktor IBHI-a. 

Konferenciji je prisustvovalo 88 učesnika/učesnica uključujući članove/članice Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, Interresorne radne grupe za dopune i izmjene Izbornog zakona BiH, članove/članice Vijeća nacionalnih manjina BiH, predsjedavajuću Savjeta nacionalnih manjina RS, predsjedavajućeg Saveza nacionalnih manjina RS, članice Koalicije marginalizovanih grupa u BiH „KOMA“, organizacije civilnog društva i predstavnike međunarodnih organizacija u BiH. Veliki broj medija je popratio rad konferencije, bilo je prisutno 18 predstavnika/predstavnica iz 16 medija.

U uvodnom dijelu konferencije Predrag Jović, zamjenik ministra za ljudska prava i izbjeglice u BiH je istakao da je Vijeće ministara BiH spremno ući u proceduru izmjena Izbornog zakona za nacionalne manjine i konačnih rezultata u vezi sa presudom „Sejdić-Finci“. Takođe je naveo da je Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH prvi put ove godine u budžetu predvidjelo finansijsku pomoć za poboljšanje položaja i mogućnosti djelovanja nacionalnih manjina, koje zahtjevaju da im drugi ne biraju predstavnike u vlasti već da one imaju pravo da budu te koje odlučuju ko će ih zastupati.

Šef Misije OSCE-a u BiH, NJ.E. ambasador Jonathan Moore, je poručio da je Dejtonski okvir čvrst, ali da ne zadovoljava demokratske standarde Evropske unije. Kao primjer je naveo kako u oba entiteta veliki broj opština u sastavu svojih zakonodavnih tijela nemaju mjesta za nacionalne manjine, bez obzira na to što ih veliki broj živi na tim područjima. 

Žarko Papić, direktor IBHI-a je istakao da je krajnje vrijeme da se civilno društvo, posebno marginalizovane grupe, direktno umiješaju u politička pitanja, te da je to ovaj put Izborni zakon BiH.

Na osnovu opsežne i konstruktivne diskusije Konferencija je usvojila Preporuke za dopune i izmjene Izbornog zakona BiH koje su FSU u BiH i IBHI uputili Interresornoj radnoj grupi za dopune i izmjene Izbornog zakona BiH.

Preporuke za dopune i izmjene Izbornog zakona BiH:

  • Nacionalne manjine, njih 17, i ostali (tj. oni koji se ne deklarišu kao pripadnici tri konstitutivna naroda) čine cjelinu manjina, a njihov neposredni izbor u opštinskom vijeću ili skupštini te gradskom vijeću ili skupštini ne treba uslovljavati njihovim procentualnim učešćem u stanovništvu, već:

    • Za opštine koje imaju do 17 vijećnika treba garantovati 1 mjesto pripadniku manjine (kako je u prethodnom stavu definisano).

    • Za opštine koje imaju više od 17 vijećnika treba garantovati 2 mjesta pripadnika manjina.

  • Da bi se izbjegla politička zloupotreba lažnog izjašnjavanja od kandidata iz reda nacionalnih manjina mora se tražiti potvrda njegove manjinske organizacije da je deklarisani pripadnik manjine čiji kandidat želi da bude. Na taj način će manjine dobiti svoje stvarne predstavnike.

  • U kantonalnim skupštinama, također, zavisno od broja vijećnika treba garantovati izbor 2-4 pripadnika manjina.

  • U Narodnoj Skupštini RS i Predstavničkom domu Parlamenta FBiH treba obezbijediti po 3 predstavnika za nacionalne manjine i ostale tj. za manjine.

  • U Zastupničkom domu Parlamentarne Skupštine BiH treba obezbijediti također izbor 3 predstavnika manjina.

  • Izmjeniti Ustav BiH i Izborni zakon BiH tako da se u Predsjedništvu BiH bira jedan kandidat iz Republike Srpske i dva kandidata iz Federacije BiH s tim da više od jednog ne može biti iz reda istog konstitutivnog naroda, odnosno ostalih. Pri tome, treba obezbijediti da član Predsjedništva BiH iz oba konstitutivna naroda ili ostalih bude izabran od strane konstitutivnog naroda ili ostalih koje predstavlja.

  • Sam izborni proces na dan izbora u poziciju specifične diskriminacije stavlja osobe sa invaliditetom (nepristupačno izborno mjesto, nema glasačkih listića na Brajevom pismu itd.) što ugrožava realizaciju izbornog prava osoba sa invaliditetom. Obaveza izbornih organa je da se ova vrsta diskriminacije otkloni.

  • U nastavku rada Interresorne radne grupe za dopune i izmjene Izbornog zakona BiH za člana radne grupe sa pravom glasa mora biti izabran predstavnik Vijeća za nacionalne manjine BiH.